Godine 1962. astronaut Scott Carpenter stupio je u kontakt s Breitlingom s posebnim zahtjevom. Trebao je Navitimer s 24-satnim brojčanikom za svoj orbitalni let u svemirskoj letjelici Aurora 7. Rezultat tog zahtjeva bio je prvi švicarski ručni sat u svemiru. Šest desetljeća kasnije, Cosmonaute ostaje neizbrisiv dio povijesti istraživanja svemira. Sada Breitling lansira novo ograničeno izdanje koje odaje počast toj baštini i istovremeno gleda prema budućnosti, Navitimer B02 Chronograph 41 Cosmonaute Artemis II.
Proizveden u samo 450 primjeraka, ovaj sat donosi nešto dosad neviđeno u Cosmonaute liniji: brojčanik od galaktičko-plavog meteoritskog materijala. Riječ je o izvanzemaljskom kamenu sastavljenom prvenstveno od željeza i nikla, čijim se jetkanjem otkriva prirodni križni uzorak poznat kao Widmanstättenova struktura. Upravo taj proces osigurava da nijedna dva brojčanika nisu ista – svaki je primjerak doslovno jedinstven. Iako izgleda kao čista estetika, svaki takav brojčanik zahtijeva izuzetno pažljivu obradu. Meteoritsko željezo je tvrdo i krhko, a rezanje na pločice debljine tek milimetar ili dva izazov je i za najiskusnije majstore. Nakon rezanja slijedi jetkanje kiselinom koje otkriva Widmanstättenove uzorke – strukture koje su nastajale milijunima godina dok se metal polako hladio u bezzračnom prostoru. Nošenje takvog sata znači imati komad svemira na vlastitom zapešću.
Georges Kern, izvršni direktor Breitlinga, kaže: “Cosmonaute je stvoren za svemir. Unošenje materijala iz svemira u njegov dizajn odražava istu znatiželju prema nepoznatom koja i danas pokreće istraživanje svemira.”
Unutar kućišta od 41 milimetra kuca ručno navijeni kućni Breitlingov kalibar B02. Njegova ključna značajka je 24-satni prikaz vremena, razvijen posebno za svemirske letove. Zašto je to važno? U orbiti Sunce izlazi i zalazi otprilike svakih 90 minuta. Standardni 12-satni brojčanik brzo bi izazvao zabunu između dana i noći. Carpenterovo originalno rješenje – usklađivanje sata s vremenom kontrole misije – i danas je standard. Cosmonaute stoga nije samo dizajnerska vježba, već funkcionalni instrument.
Vizualno, sat zadržava sve prepoznatljive elemente legendarne Navitimer linije: kružno logaritamsko računalo za sve vrste izračuna (potrošnja goriva, brzina, pretvorba jedinica), krila AOPA (Aircraft Owners and Pilots Association) na brojčaniku te raspored s tri pomoćna brojčanika za kronograf. Ono što ga izdvaja jest upravo spomenuti 24-satni mehanizam, crvena sekundna kazaljka kronografa i crveni naglasci na skali. Crno logaritamsko računalo savršeno kontrastira s plavim meteoritskim brojčanikom, a sat dolazi na remenu od plave aligatorske kože koja ga vizualno upotpunjuje.
Posebnu pažnju privlače gravure na kućištu: “Artemis II” i “One of 450”. Na otvorenom stražnjem poklopcu otisnut je logo misije Artemis II – programa koji bi trebao vratiti ljude na Mjesec nakon više od pet desetljeća. Ovo nije slučajno. Breitling ovim satom ne slavi samo prošlost, već se izravno povezuje s budućnošću ljudskog istraživanja svemira. Cosmonaute Artemis II stoji na raskrižju prošlosti i budućnosti. S jedne strane, podsjeća na hrabrost prvih astronauta koji su nosili mehaničke kronografe u potpuno nepoznato okruženje. S druge strane, gleda prema misiji Artemis II koja će lansirati četiri astronauta na put oko Mjeseca – prvi put nakon više od 50 godina da su se ljudi udaljili toliko od Zemlje. Tko zna, možda će netko od tih astronauta na zapešću imati upravo ovaj sat. Ili će barem neki od 450 sretnih vlasnika nositi isti model koji je inspiriran onim što dolazi.
Malo povijesti...
Podsjetimo se povijesnog konteksta. Dana 24. svibnja 1962., astronaut Mercury programa Scott Carpenter obišao je Zemlju tri puta noseći svoj prilagođeni Navitimer. Carpenter je kronograf poznavao još iz dana pilotske obuke i u potpunosti je vjerovao funkcionalnosti njegovog logaritamskog računala. S tim letom Breitling je službeno postao prvi švicarski ručni sat u svemiru – činjenica koju danas ističu s ponosom. No priča tu nije stala. John Glenn, prvi Amerikanac koji je orbitirao oko Zemlje, nosio je Navitimer Cosmonaute ref. 809 u svakodnevnom životu. James McDivitt, zapovjednik misija Gemini 4 i Apollo 9, također je odabrao Cosmonaute Mk. 5 kao svoj osobni sat.
Godine 1996. Claudie André-Deshays, prva Francuskinja u svemiru, nosila je Cosmonaute na lijevom zapešću i Breitling Aerospace na desnom tijekom misije na Soyuzu TM-24. Nedavno, 2022., astronaut Robert Hines nosio je ograničeno izdanje Navitimer B-1 tijekom leta prema Međunarodnoj svemirskoj postaji u letjelici Dragon. U srpnju 2025. poljski ESA astronaut Sławosz Uznański-Wiśniewski također je nosio 24-satni Navitimer tijekom 20-dnevnog svemirskog leta.
