GRÉGORY DOURDE, diplomirani inženjer sa „ECOLE NATIONALE DES PONTS & CHAUSSÉES“ iz Pariza te MBA polaznik „COLLÈGE DES INGÉNIEURS“ iskustvo je nakupljao u mnogim poznatim tvrtkama poput CARTIERA, SWATCH GROUPE i CALVIN KLEIN satova. Osnovao je i vlastitu savjetničku kuću za poslove unapređenja poslovanja i razvojnih projekata u branšama medicine, urarstva i hi-tech tehnologija. Poseban interes i strast gaji prema fizici, biologiji, filozofiji te umjetnosti i muzici. Radio je gotovo 10 godina dok nije bio spreman za tržište. Ovo je dio njegove priče.
IS: Kako je započela priča o ovim inovativnim i potpuno neobičnim satovima? Koja je bila prva ideja?
GD: Prvu sam ideju dobio 2002. U Švicarskoj se održava nacionalna izložba svakih pedesetak godina, u regiji oko Neuchatel, Biela. Regija je to poznata po tri jezera, mjesto rođenja urarske industrije. Objedinjavanjem povijesti regije, urarske tradicije, vode i jezera sa željom prikazivanja protoka vremena na novi način, poput vremenske crte. U srcu naše priče je granica između znanosti i filozofije. Dio smo povijesti koja seže 4000 godina unazad kada su ljudi mjerili vrijeme s klepsidrama i vodenim satovima te kroz to vidjeli pojavu znanosti korištenjem tih instrumenata. Ne prikazujemo vrijeme poput klasičnih majstora urara. Naš je prikaz intuitivan, ne-numerički, jednostavan tok.
IS: Vaša je filozofija potpuno drugačija. Recite nam malo o njoj.
GD: Vrijeme ne može biti jednostavno izmjereno na osnovi kretanja mnoštva usklađeni zupčanika i apstraktnog prikaza pomoću dviju kazaljki. Želimo biti relevantni u ovome svijetu, a upravo to traže nove generacije kupaca. Cilj nam je ponuditi alternativni instrument koji nam omogućuje da istražimo i povratimo posjed suštine vremena. Naši fluidni prikazi intuitivno naglašavaju tijek, važnost trenutka ili prolaza vremena.
IS: Nakon ideje?
GD: Uslijedila su istraživanja i razvoj uz primjenu specifičnih znanja. Obratili smo se industriji svemirske opreme, industriji poluvodiča, industriji medicinskih uređaja. Projekt je bio moguć upravo zbog novih spoznaja iz već spomenutih industrijskih grana. Naprimjer, elastični spremnici dolaze iz svemirske industrije koja jedina može tako nešto proizvesti. Debljina stijenke iznosi svega 25 mikrona što je četiri puta manje nego Vaša vlas kose. Stijenka mora biti vrlo fleksibilna.
IS: Pa kakav je to materijal?
GD: To je tajna. Reći ću vam da se radi o višeslojnoj stijenci. Unutrašnju stranu čini zlato jer ne dolazi u interakciju s tekućinom. Sama stijenka ne smije biti pretanka da ne bi došlo do stvaranja pukotina i izlaska tekućine iz spremnika. Komponenta je to koju smo izradili uz pomoć američke tvrtke.
IS: No ipak je vaš sat „Swiss made“
GD: Dobro pitanje! Je, ipak je švicarski, no bez specijalista iz Amerike ovaj sat ne bi bilo moguće proizvesti. Želimo li napredovati ne možemo se oslanjati samo na švicarske proizvođače. Znanost i inovacije ne poznaju granice. Zatvorite li se unutar granica svoje države napredak u većini slučajeve neće biti moguć. Uz uvjet 100% švicarsko HYT projekt ne bi bio nikada realiziran.
IS: A tradicionalni proizvođači?
GD: Najlakše je biti u svojoj komfornoj zoni, oslanjati se na 300 godina proizvodnje i ignorirati napredak. No svijet se mijenja. Brzina promjena, novih otkrića i sveukupnog napretka je fascinantna. Nedavno sam pročitao u britanskom Telegrafu istraživanje provedeno među tinejdžerima između 10 i 15 godina. 60% njih nije znalo pročitati vrijeme na satu s kazaljkama! Zbog toga su izbacili iz svih škola analogne satove. I zbog toga se moramo okrenuti prema kreativnosti i novim trendovima.
IS: Fluidi su u većini satova nepoželjan element. U Vašim modelima neizostavni. Koji su bili najveći izazovi tijekom izrade sata?
GD: Bilo je toliko puno izazova! No našli smo rješenja uz brojne inovacije. Dati ću Vam samo jedan primjer. Svaka tekućina na planeti promjenom temperature mijenja svoj volumen. Povećanjem temperature se širi, smanjenjem stišće. To je osnovni princip rada termometra. I ovdje imamo termometar koji nije linearni već kružni. Ako povećate temperaturu za samo 10 Celzijusa što je jako malo, npr. temperatura ruke na kojoj je sat iznosi oko 35 Celzijusa, a sobe u kojoj ćete spavati u prosjeku 22 stupnja Celzijusa doći će do promjene volumena tekućine, u našem slučaju do velike netočnosti sata. Morali smo biti inovativni te smo osmislili temperaturni kompenzator, smjestili ga unutar spremnika i ne vidite ga. Promjenom temperature i njegov se volumen mijenja te korigira tako nepreciznosti do kojih bi došlo bez njega.¸Rijetki su ljudi svjesni koliko je cijela realizacija bila teška. Skoro 10 godina je sve to trajalo, investirano je preko 45 milijuna eura te registrirano 35 patenata koji su omogućili da sve ovo profunkcionira! Trebalo je imati strpljenja, često smo bili na rubu. Fantastičan projekt koji smo izgurali do kraja.
IS: Vaši se satovi ne ističu samo originalnim tehničkim detaljima. Dizajn je također originalan i na neki način avangardan. Kako uspijevate uskladiti sve te raznolikosti?
GD: U našim je satovima obilje izuzetno napredne tehnologije za koju je bio potreban angažman svestranih znanstvenika. Išli smo do krajnjih granica razumijevanja ponašanja materijala, dinamike fluida, mikromehanike i kemije. S druge pak strane željeli smo prikazati svu tu tehnologiju na najbolji filozofski i umjetnički način kako bi približili kupcima vrijednosti našeg brenda. Ujedinili smo sve to centriranjem u okruženju tekućine. Tekućina je u središtu svega što radimo, a prostor i vrijeme su za nas vrlo fluidni.
IS: Koje su Vam osnovne dizajnerske smjernice?
GD: HYT sat je sat koji je prevladao silu gravitacije kako bi ukazao na prolaz vremena pomoću tekućina. Zahvaljujući tim tekućinama, imamo trodimenzionalni prikaz vremena, koje je živo i organsko. To su naši temeljni okviri dizajna. Npr. brojčanik H0 satova dizajniran je tako da nježno i elegantno simulira valovitost koju stvara kapljica koja pada na površinu tekućine. Kućišta modela H0 i H20 oblikovana su tako da nalikuju šljunku zaokruženom tekućom vodom. Tako našim kupcima pružaju jedinstvenu ergonomiju. Svi ti elementi pridonose ‘fluidnoj estetici dizajna’ koju smo stvorili.
IS: Koliko Vas je bilo na početku, a gdje ste danas?
GD: Troje nas je bilo u samom početku HYT avanture. I kod našeg brenda, kao i kod sata dosta toga ide fluidno, stalno smo u pokretu te smo narasli na 45 članova ekipe. Radi se o multidisciplinarnom projektu koji zahtijeva dobro ekipiranje. Podijeljeni smo u timove unutar HYT-a i sestrinske tvrtke Preciflex. Koncentracija inteligencije i talenta je jaka, a mješavina umjetnosti i znanosti sveprisutna.
IS: Ovo su skupi satovi, mnogima nedostupni. Možemo li u bližoj budućnosti očekivati nešto prihvatljivije cijene ako i tehnologija postane jeftinija?
GD: Osnovni model, H0 stoji 39.000 CHF. Puno je to novca, znamo, no HYT je „high end“ brend i kao takvog ga kanimo pozicionirati i u budućnosti. Nemamo planova u smjeru jeftinih satova.
IS: Kako su Vas prihvatili kolekcionari satova? Oni se ipak drže tradicionalnih modela i nisu skloni avangardi. Da li ste ih trebali educirati, uputiti u tajne Vaše tehnologije i filozofije?
GD: Edukacija je naš glavni fokus i njoj pridodajemo najviše pažnje. Kada imamo dovoljno vremena za objasniti principe rada i filozofije nemamo problema s preobraćanjem klasičnih kolekcionara. Oni koji si mogu priuštiti sat ovog cjenovnog ranga nakon razgovora ga i kupe. Kolekcionarstvo satova je putovanje. Putovanje koje započinje najčešće Rolexom, širi se na Cartier, Omegu, AP, Patek, VC… Kada ste kolekcionar i kada upoznate jako dobro urarsku industriju shvatite da se ista priča neprestano ponavlja. Komplikacije poput Tourbillona, minute repetitora i slično se pojavljuju kod mnogih i imate nešto što je izmišljeno prije više od 200 godina. U jednom trenu kolekcionar će poželjeti nešto jedinstveno, drugačije, naprednije. I to je drugi dio putovanja koje ide više prema nezavisnim brendovima spremnim na rizike. Rizike koje nosi investiranje u nove tehnologije. I tu je HYT, kreator, inovator, sat novog milenija bez okretanja u povijest urarstva staru 200 godina. Nikada nećete naći Tourbillon HYT! Nema smisla. Mi smo inovatori! Osmišljavamo komplikacije trećeg milenija.
IS: Koje Vas je tržište u početku najbolje prihvatilo? Američko, europsko, azijsko?
GD: Podjednako, no Azija je izuzetno jako tržište. Kina, Hong Kong doprinose s 40% prihoda. Ono što vidim na svojim putovanjima po Kini, a ne vidim igdje drugdje na svijetu su mlade generacije izuzetno bogatih poduzetnika koji nemaju „heritage“ duh. Nije ih briga za prošlost, vežu se uz moderne tehnologije i odlično prihvaćaju HYT. Zbog toga se brendovi trebaju okrenuti budućnosti. Za nas je to dobro jer donosimo novu tehnologiju, luksuz i doživljaj trećeg milenija.
IS: Koga smatrate najbližom konkurencijom?
GD: HYT je svijet za sebe. Radimo nešto što nitko prije nas nije, kršimo pravila te izravne konkurencije zapravo i nemamo. Okruženje nezavisnih urarskih manufaktura nam je poticajno jer i oni poput nas inovativnim i ponekad revolucionarnim rješenjima svakako pomiču urarsku industriju naprijed.
IS: Što je sljedeće?
GD: Naš je DNA fluidan. Nastavljamo u tom smjeru, smjeru dodatne edukacije i prepoznavanja našeg brenda. Naš je proizvod poseban i zahtijeva da ga doživite. Kada ga nosite suživite se s njim. Iz HYT-a svakako očekujte uzbudljive novitete!
