Popravak ručnog sata, pogotovo nekog visokokvalitetnog mehaničkog, može biti jako skup, često i dugotrajan, što su svakako više no dostatni razlozi zašto bi trebalo pod svaku cijenu pokušati izbjeći njegovo oštećivanje. Što za većinu ljudi znači da sat nije poželjno baciti s petog kata na betonski pod, ostaviti preko noći u bazenu, udariti ga čekićem ili pregaziti Hummerom…
No, nisu svi načini na koji se sat može lako oštetiti tako očiti, pa ovdje opisujemo neke kojih podosta vlasnika satova uopće nije svjesna te što sve treba poduzeti da bi se izbjegao nastanak njima uzrokovanih kvarova.
1. PODEŠAVANJE U KRIVO VRIJEME
Kad potrošite puno novca na fini sat, posljednja stvar koju želite učiniti je da morate platiti mali (ili veliki) popravak samo zato što niste na vrijeme pročitali uputstva za uporabu. Dakle, u tim uputstvima najčešće piše da podešavanje datuma, dana u tjednu ili neke druge komplikacije ne bi trebalo raditi u doba sat pokazuje vrijeme između 21:00 i 3:00 sata (premda kod Valjoux mehanizama zna često pisati i da zabranjeno vrijeme za te radnje traje između 20:00 i 02:00 sata, a kod Rondinih između 11:30 i 5:30 sati…). No, koje god vrijeme da je u igri, razlog za to zašto kod podešavanja baš te sate treba izbjegavati zapravo je prilično jednostavan: naime, premda se datum, dan u tjednu i slične komplikacije mijenjaju blizu ponoći, zupčanici koji sudjeluju u tomu počinju se angažirati u procesu promjene nešto ranije od nje same i taj angažman traje još neko vrijeme nakon promjene, sve dok angažirani dio mehanizma ne dođe u stanje potpunog mirovanja. Stoga je i najčešći rezultat dodatnog angažiranja mehanizma oko ponoći eventualnim ručnim pokretanjem promijene – preskakanje zupčanika ili pucanje nekog dijela, što dovodi do pojava krivog datuma u prozoru na licu sata, kao i do toga da neki slomljeni dio nakon toga skakuće po kućištu i radi daljnju štetu…
PREVENCIJA: Izbjegavanje postavljanja promjene datuma oko ponoći trebalo bi biti dovoljno da vas zadrži podalje od nevolja. Sat valja podešavati što dalje od vremena automatskog podešavanja komplikacije, odnosno datum treba mijenjati u vrijeme kad je satna kazaljka na niskom položaju – na donjoj polovici brojčanika, između 5 i 7 sati, dok se, primjerice, nasuprot tome kod nekih satova preporučuje korekciju mjesečevih mijena raditi kad je satna kazaljka na visokom položaju – na gornjoj polovici brojčanika, između 9 i 11 sati. No, da bi bili sasvim sigurni da ćete kod baš svih komplikacija posve izbjeći opasnu zonu, prvo zavirite u uputstva za upotrebu, možda tamo piše i koje je sigurno ili nesigurno vrijeme za tu radnju…
2. NEZATEZANJE KRUNE NAKON NAVIJANJA
Zaštitne krunice na navoj na gumbima sata danas su vrlo učestala pojava na ronilačkim i inim sportskim satovima, gdje su od velike pomoći u održavanju razine vodonepropusnosti, jer kad su prije ulaska u vodu pravilno, odnosno do kraja zategnute, drže tijelo svog gumba čvrsto uz brtvu. No, nakon navijanja ili podešavanja datuma i vraćanja guba s krunicom na navoj u donji položaj može doći do neželjenog pomaka, pa treba odmah krunicu s navojem korektno zategnuti, odnosno vratiti u ispravni položaj. Time se osigurava pravilna vodonepropusnost, ali ne i samo to, jer ako se krunica kod vraćanja u donji položaj malo pomakne van svog prirodnog položaja navoj cijevi i kruna mogu doći u sukob i uzrokovati trajno oštećenje.
PREVENCIJA: Jednostavno si uzmite vremena kad zatežete krunicu nakon povratka u niski položaj i upoznajte njezine osobnosti – ona bi tad trebala odraditi najmanje jedan i pol te najviše do tri puna okreta. Ako se krunica kod zavrtanja brzo zaustavi (do jednog punog okreta) nemojte forsirati, odnosno dalje ju na silu zavrtati. Zapravo, nemojte ništa na satu raditi na silu. Radije u navedenom slučaju krunicu odvrnite skroz do kraja i pokušajte ju u miru ponovno zavrnuti. I to ne prečvrsto, nego samo dok se prirodno ne zaustavi, jer nasilno, preforsirano zavrnutu krunu možda više nikad nećete moći odvrnuti…
3. SLUČAJNO MAGNETIZIRANJE
Mnogi će se sjetiti da su se kao djeca igrali s čavlima, maticama ili spajalicama tako da su ih trljali uz mali željezni magnet kako bi i sami dobili magnetsku privlačnost dovoljno jaku bar da privuku neki drugi mali čavao. A baš poput tog čavla i mnogi mali dijelovi satnog mehanizma mogu postati magneti. I ne trebate za to sat trljati po željeznom magnetu, može već biti posve dostatno da uru nepažnjom odložite na kakav uređaj s velikim magnetom u sebi, primjerice neki zvučnik, odnosno zvučnu kutiju, pa čak i na iPhone, da djelovanje njegovog magnetskog polja magnetizira neke dijelove satnog mehanizma. Posljedica toga je da sat više nije u magnetskoj ravnoteži, pa više neće precizno pokazivati vrijeme, odnosno žurit će ili kasniti, a u slučaju iznimnog jakog elektromagnetskog zračenja (iz medicinskih MR i CT skenera) može doći i do trajnog oštećenja mehanizma… Problem je i da magnetizam najčešće ima kumulativni efekt, što znači da će se jednom nastali problem s vremenom samo povećavati. Dobar način za testiranje je li sat magnetizirana je da ga se polako i pažljivo stavi ispod kompasa – ako se kazaljka kompasa tad pomakne, onda sigurno jest. Pa ga tad pothitno treba odnijeti profesionalnom uraru na demagnetizaciju. Problem se, dakako, da izbjeći i kupnjom antimagnetskog sata, što su, primjerice, svi vrhunski ronilački satovi s oznakom od najmanje 200m (jer za dobivanje takvog pečata među ostalim moraju zadovoljiti i standard ISO 764 /DIN 8309, koji garantira otpornost sata na direktno izlaganje magnetskom polju snage 4800 Ampera po metru). No, doista posve antimagnetski sat danas je jedino Omegin Seamaster Aqua Terra > 15.000 Gauss, koji je, kako mu i ime kaže, otporan i na magnetska polja iznad 15.000 Gaussa, odnosno iznad gotovo nevjerojatnih 1,000.000 A/m…
PREVENCIJA: Ako nemate sat koji je deklariran kao antimagnetski dobro pazite gdje ga stavljate nakon što ga skinete s ruke, odnosno tad ga nastojite držati što je dalje moguće od zvučnika, radio uređaja sa satom, iPada i drugih elektroničkih uređaja koje u sebi imaju magnete, odnosno k sebi privlače čavao s početka ove priče…
4. PREFORSIRAVANJE UDUBLJENOG GUMBA
Funkcijski gumbi koji svoj posao obavljaju kad se pritisne njihovog teško dohvatno udubljeno središte na satovima su prilično rijetki, zapravo toliko neuobičajeni da čak ni mnogi ozbiljni kolekcionari nisu svjesni da oni u urarstvu uopće i postoje. No, definitivno ih se može pronaći češće no što bi se to dalo očekivati, odnosno prisutni su na brojnim doista kompliciranim i skupim satovima, posebice onima s vječnim kalendarima. Na njima takvi potisni gumbi sljubljeni s rubom kućišta najčešće služe za prilagodbu komplikacija kao što su datum, dan, mjesec, prijestupna godine, mjesečeve faze… Takve gumbe imaju, dakle, primjerice itekako poželjni satovi kao što su A. Lange & Söhneov model Lange 1 Tourbillon Perpetual Calendar, Patek Philippe Annual Calendar Chronograph 5960/1A, Breguet Classique Complications Tourbillon Perpetual Calendar ili Vacheron Constantin Traditionnelle Perpetual Calendar Skeleton, ali i brojni Montblanc Star Quantième i Rolex Cellini modeli koji pokazuju mjesečeve mijene… Brandovi koji izrađuju satove s takvim gumbima uz svoj sat često isporučuju i posebne potiskivače za te gumbe, alatke nalik olovkama ili izvijačima. Krivo korištenje te alatke, odnosno prebrzo uzastopno pritiskanje na gumb može dovesti da njegov potisni dio zapne u sredini svoje putanje, a tad se i komplikacija može zaglaviti negdje između dva svoja položaja na kojima je trebala biti (kad je riječ o datumu, primjerice, recimo da kad se u prozoru treba pokazati 3, ona zaglavi negdje napola između brojki 2 i 3). Ponekad se taj problem može brzo ispraviti ručnim navijanjem za puna 24 sata unaprijed, ali u nekim slučajevima, nažalost, jedino je rješenje – skupi popravak.
PREVENCIJA: Kao i kod zatezanja krunice i kod rukovanja udubljenim gumbom naprosto si uzmite vremena i sve odradite polako i bez nasilja – jednostavno uz pomoć alatke središte gumba lagano gurnite skroz do kraja i pustite da se potisnuti dio gumba potom skroz vrati van prije no što ga za sljedeću radnju gurnete ponovno.
5. KORIŠTENJE KRONOGRAFA U VODI
Nije baš čest, ali nije ni nimalo rijedak problem. Koliko ste puta čuli da je se netko na godišnjem odmoru kupao s djecom i onda u vodi kronografom mjerio koliko dugo mogu ostati pod vodom. I kasnije se čudio da ima problema sa satom jer mu je u njega ušla voda, nikako ne shvaćajući kako mu se i kad to dogodilo. Svi kronografi su, dakako, do određenog stupnja vodonepropusni, no gumbi kronografskih funkcija to baš uvijek i nisu. Odnosno, po tom su pitanju najslabija točka sata. Najčešće se sastoje se od cilindra gumba, kapice, klipa kojim pokrećemo poluge u satu, cilindrične opruge koja vraća kapicu u početni položaj i brtvi okruglog presjeka koje sprečavaju ulazak vlage u kućište. Klip gumba na dodir se pomiče, što znači da brtve imaju toleranciju koja nije sigurna kod većih pritisaka tekućine i njihovo pomicanje može kompromitirati sat i omogućiti da u njega uđe voda. A ona je, znamo, njegov najveći neprijatelj, koji dovodi do brzog hrđanja metalnih dijelova, pa samim time i kvarova koji nekad dovode do ekstremno skupog, a nekad i posve nemogućeg popravka…
PREVENCIJA: Jednostavno – ne koristite kronograf pod vodom, posebno ako gumbi nemaju krunice na navoj (koje se prije ulaska u vodu zavinu i tako blokiraju mogućnost pritiskanja gumba). Ako sat, pak, ima takve krunice, prije ulaska u vodu obvezno provjerite je su li dobro zategnute.
