Sakupljanje satova je poput virusa koji traje godinama

Simptomi su lako uočljivi, zastajete kod svakog urarskog izloga i detaljno analizirate ponudu, obraćate veliku pažnju satovima na rukama ljudi oko vas, surfate bespućima interneta u potrazi za idealnim modelom, uspoređujete, računate… Odlučili ste! Kupujete ručni sat, mehanički svakako, no o tome ne znate ništa ili mislite da znate, a vjerojatno ste u krivu. Svemogući Google najčešće je prva adresa kojoj se obraćate, a tu vas čeka more informacija. Specijalizirane web stranice, forumi, Instagram eksperti, brojne društvene mreže, oglasnici… No, oprezno s tim, jer samoproglašeni web eksperti i njihova mišljenja često nemaju pravu težinu.

Razni forumi potvrdit će vam i kako je kolekcionarstvo satova puno uspjeha i promašaja, sretnih akvizicija i frustracija. Kalibri, komplikacije, brendovi, modeli, materijali kućišta, mineralna i safirna stakla, automatici ili ručno navijani, rezerve snage, godišnji kalendari, vječni kalendari, kronografi, ronilački, pilotski, automobilistički i oni namijenjeni astronautima. Nema kraja satovima koji su u današnje doba sve samo ne točni pokazatelji vremena, jer kad je točnost u pitanju mehanički su satovi već odavno potpisali kapitulaciju pred jeftinim kvarcnim modelima. No, ima li duše u njima?

Ono što kod mehaničkog sata osvaja njegovo je srce, sklop stotina sitnih dijelova, zupčanika, opruga, vijaka i inih elemenata koji funkcioniraju poput savršenog orkestra. Mali su to mehanički mozgovi koji su u nekim slučajevima programirani da pamte dane, mjesece, prijestupne godine, mjesečeve mijene i brojne druge funkcije stotinama godina unaprijed! A sve to bez uporabe čipova, aplikacija, softwarea i solarnog napajanja. Dovoljno ih je nositi na ruci, održavati i čuvati za nasljednike koji će ih s nositi i čuvati s istom pažnjom i strašću.

Za početak sat vam se mora svidjeti, no to nije dovoljno. S obzirom na veličinu vaše ruke vrlo je važno odabrati pravu mjeru sata. Odaberete li sat velikog promjera, 45 ili više milimetara, a zapešće vam je malo, izgledat ćete smiješno. Ništa drugačije neće djelovati ni vintage sat promjera 36 mm na velikoj ruci. I tu uviđamo prvi veliki nedostatak interneta. Kupovina sata je doživljaj koji uključuje isprobavanje na ruci, bez kojeg ne bi preporučili kupovinu. Spoznaja na osnovu obrađene fotografije je površna te iz nje nemate pravi osjećaj sata. Da li je prevelik, žulja li me remen, koliko je brojčanik stvarno pregledan, koliko je istrošen? Sve su to pitanja na koja morate dobiti odgovor prije kupovine. I pritom ne treba pristajati na kompromise jer se radi o stvari koju ćete svakodnevno imati na ruci. Dobru kupovinu ne čini samo ostvarena cijena. Poklopiti se mora sve.

Mehanizam sata je tema koju često susrećete u komentiranju satova. Pri tomu vas termini poput in-hause ili nerazumljive reference baš i ne bi trebali previše opterećivati. U pravilu su kućni mehanizmi skuplji kako u nabavi tako i u održavanju. Mnoge ih urarske tvrtke ne rade same nego se obraćaju specijalistima za mehanizme poput kompanija ETA ili Sellita, i s njima imate manje brige, pod uvjetom da su održavani. Bez održavanja niti najbolji mehanizam neće biti dobar.

Kod satova izbjegavajte brzu kupovinu, a pri odabiru prvog sata birajte svestrani model koji prati svečane, poslovne i sportske prilike. I među satovima postoje ikone, modeli koji se desetljećima nisu znatno mijenjali, a po najpoznatijim brendovima bi izdvojili Rolex Submariner, Omega Speedmaster, Breitling Navitimer, Jaeger LeCoultre Reverso, Zenith El Primero, TAG Heuer Monaco, Patek Philippe Nautilus, Audemars Piguet Royal Oak, Cartier Santos i IWC Schaffhausen Big Pilot. Naravno to je samo vrh koji može biti popis želja, ali i smjernica prema alternativama višeg ili nižeg cjenovnog ranga. Svaki proizvođač satova pritom će vam ispričati svoju priču s kojem ćete se poistovjetiti ili ne. Tako vas, recimo, uzaludno vas uvjeravaju o podmorskim dosezima pojedinog modela, jer vi zapravo sanjarite o pilotskim avanturama Antoinea de Saint-Exupéryja…

Dakako svaka o satovima najčešće započinje i završava Rolexom, pa tako i ova o kolekcionarstvu. Jer Rolex možete voljeti ili ne, no u svijetu satova ne postoji tako velikoserijski komercijalan brand čiji proizvodi imaju status, kvalitetu i vrijednost priznatu baš svugdje. Pojedini su modeli doslovno poput valute koju možete unovčiti podjednako u nas, Albaniji, Njemačkoj, Americi ili bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu. Cijeli svijet ih zna, a status su stekli visoko postavljenim standardima kvalitete od kojih ne odstupaju, koncentracijom na pouzdane i relativno jednostavne satove te strogom kontrolom kompletne maloprodaje. Nažalost, danas za pojedine modele postoje i duge liste čekanja u koje su se ubacili brojni sivi trgovci koji kupovinom sata ostvaruju i dvostruku vrijednost pri preprodaji, pa imate paradoksalne situacije gdje čelični modeli postižu više cijene od sličnih modela u plemenitim kovinama. No, sretna okolnost je da ipak ne kupuju svi satove radi preprodaje, pa i vaša potraga za Rolexom može imati sretni kraj.

A tražili vi Rolex ili koji drugi brand, najbolje ćete proći s rabljenim modelima u savršenom stanju i po mogućnosti još u garanciji. Kod starijih modela to nije slučaj, ali servisna povijest pomaže. Pripazite na detalje poput oblika i veličine kućišta, vidljivih oštećenja, stanje brojčanika i kazaljki… I zaboravite da će te na tržnici antikvitetima nabasati na 500.000 eura vrijednu Daytonu koju netko nudi sa simboličnom cijenom. Postoje takve priče, no u stvarnosti su ipak rijetke poput dobitka Jack pota na lotu. Cijena zapravo nije smjernica niti mjerilo kolekcionarske vrijednosti sata. Često se ljudi zalete, pa nabave super komplikaciju švicarskog porijekla kod koje im prvi servis na čelo izvlači oveće graške znoja. Još je gore pri preprodaji nakon par godina, kad sat izgubi i do 70 posto na vrijednosti… Broj komplikacija pojedinog sata nije pravo mjerilo njegove vrijednosti. Stoga dobro razmislite što očekujete od sata, kako ga dugo želite zadržati i koje vas funkcije vas zadovoljavaju. U ovom svijetu često je manje zapravo više.

Tri preporuke s kojima ne možete promašiti

Ovisno o zaluđenosti satovima te vašim financijskim mogućnostima izdvojili smo tri legendarna modela, lidera u svojim segmentima. Zanimljivo, ni u jednom se slučaju ne radi o urama opremljenim suvišnim komplikacijama ugrađenim u kućišta od zlata ili platine – tu su tek osnovne funkcije u čeličnim kućištima bez suvišnih detalja i ekstravagantnih materijala.

1) Patek Philippe Nautilus

Ako novac nije u pitanju velika je vjerojatnost da se nećete smiriti dok ne nabavite Nautilus, po mnogima najpoželjniji čelični sportski sat iz ponude renomiranog Patek Philippea. Kreacija je to slavnog dizajnera satova Geralda Gente, genijalca kojeg je u ovom slučaju inspirirao brodski prozor. Referentni broj 3700 je najtraženiji, a cijena mu se kreće od 70.000 eura na više.

2) Rolex Cosmograph Daytona

Sveprisutan model koji je unazad desetak godina vrijednosno eksplodirao. Modeli koje se u svojim počecima prije 40 godina vrlo teško prodavao danas postižu nevjerojatne cijene, pa je tako Daytona Paula Newmana 2017. na aukciji prodana za 15,3 milijuna eura! No, solidni modeli iz prve generacije mogu se naći za 50.000 eura, a mlađi već od 10.000 eura, zavisno u kavom su stanju.

3) Omega Speedmaster Moonwatch

Sat koji je prije 60 godina bio zamišljen kao idealan sportski kronograf namijenjen vozačima utrka spletom se okolnosti našao na zapešću brojnih astronauta. Misija Apollo 11 osigurala mu je mjesto u vječnosti kao prvom satu nošenom na Mjesecu. Sve ostalo je povijest. Kao i činjenica da je to najpristupačniji kolekcionarski sat čije se osnovne izvedbe mogu nabaviti već za 2.500 eura.